Program cjeloživotnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (eUsavršavanje)
Predavač: Ivan Brdar, dr.med., spec. hitne medicine, KBC Split
Dispneja je subjektivan osjećaj nedostatka zraka. Čest je vodeći simptom u bolesnika koji traže pomoć u hitnoj medicinskoj službi. U dvije trećine ovih bolesnika dispneja je uzrokovana plućnim ili srčanim stanjem. Početnu procjenu radimo da bi ustanovili da li se radi o životno ugrožavajućem poremećaju i provodimo je slijedeći ABC algoritam uz odgovarajuće žurno zbrinjavanje (adekvatna oksigenoterapija, otvaranje i.v. puta).
Od bolesnika saznajemo anamnestičke podatke, pojedinosti o težini dispneje, vremenu i načinu njenog nastanka te pridruženim simptomima. Istovremeno provodimo fizikalni pregled, osobito procjenjujući frekvenciju i obrazac disanja. Isprekidan govor, položaj tronošca, korištenje pomoćne muskulature, cijanotična, blijeda koža orošena znojem, znaci su teškog respiratornog distresa. Široku diferencijalnu dijagnozu mogućih uzroka akutnog osjećaja nedostatka zraka sužavamo i usmjeravamo ovisno o elementima iz anamneze i fizikalnog statusa. Dijagnostička obrada uključuje određivanje plinova u krvi, laboratorijske nalaze, EKG, ultrazvuk te RTG srca i pluća. Povišene vrijednosti CRP-a mogu biti uzrokovane pneumonijom ali i plućnom embolijom, akutnim koronarnim sindromom i peri-miokarditisom. EKG nam može pokazati znakove poremećaja srčanog ritma, ishemije miokarda, perikarditisa ili moguće plućne embolije.
Korištenje ultrazvuka (orijentacijska ehokardiografija, UZV pluća i donje šuplje vene) podiže točnost početne postavljene dijagnoze za više od 20%. Odmah po postavljanju najvjerojatnije dijagnoze potrebno je započeti specifično liječenje.
